TRAGATELJ KROZ ŠUMU – DRUGI DIO

Maja u šumi i igračke
Majin susret u šumi s idejom o likovima Forsanija i Flovije

Pročitao sam sve vaše bajke, no ne razumijem zašto ih gledate kao neostvarivima za sebe. Ja svoju čitam i oživljavam pričanjem i dalje, a uvod sam počeo pisati tek onda kada sam ušao u tu pustolovnu šumu. Tada nisam imao mnogo, a imao sam sve jer svoje ideje za otklanjanje prepreka sam već prikupio kod prvog drveta u tom zvjerskom mjestu.

Bilo je to onda kada mi je moj plašljivko Tulijan telepatski prenio misli kako je sve to previše za njega i da ću morati koristiti sve svoje snage ne bih li sam uspio. On bi iz daljine navijao za mene. Suviše se zaljubio u onu svoju kobilu Bubinju da bi riskirao život za nekog avanturistu poput mene.

Prvi strah koji mi se poput bodeža zario u njedra: ostavljen sam i sve moram sam, a to je jako teško. Tada nisam ni znao da je ta šuma moj mrak kojeg isprva nisam znao obasjati. No, svi mi pravi frajeri, samo naizgled bačeni u divljinu, obično imamo dobre patuljke oko sebe koji nam znaju pomoći, kao i magične predmete koji nas mogu u najvećoj neprilici spasiti.

Moj entuzijazam jer vidim miroljubivog patuljka naglo se rasprsnuo kad je na mene pustio kerbericu i njenih deset hiperaktivnih štenaca kerberića. Skoro da su me potopili prskanjem litri sline s bijesnih čeljusti. Od tolikog broja njihovih glava, panika bubnjajućeg srca otkrila mi je kako se prvo trebam riješiti svog bjesnila i primisli da me išta izvan mene može zaista zauvijek uništiti.

Već godinama sam trovao svoju nutrinu gnjevom jer su drugi radili ono od čeg im je srce plesalo. Ljutnja nad sudbinom skupljana godinama, u šumi mi se materijalizirala u obliku zmaja. Stajao mi je iza leđa ne dopuštajući da pobjegnem nazad. Znao sam tada da ovoga puta nema povratka na staro i bježanja od sebe.

Odlučio sam iskoristiti sve svoje vještine i iskopati sve sposobnosti, čak i one za koje nisam ni znao da ih imam. Uz sebe imao sam za prvu pomoć čarobne predmete, baš kao i pisani junaci bajki, slični meni. Iz prsluka sam izvukao zvjezdanu prašinu za smijanje.

Umjesto da me obitelj kerbera oglodala, svi smo se dobro nasmijali jer su nam se priviđale vile stand-up komičarke koje su nam dobacivale viceve o našem izgledu. Svatko se svakome smijao pa se nismo ni mogli izjesti. Prilikom njihova previjanja od smijanja sličnom onom hijena, uspio sam kriomice otrčati. Jedini problem bio je zmaj koji je krenuo za mnom, iako se i on smijao poput nestašne bebe guštera zelembaća.

̶  Zar me ne bi trebao čekati na kraju šume? I kako to da mi već do sada nisi spalio barem kosu, a da ja ni ne stignem pozvati vatrogasce?

̶  Nisam zato ovdje, imam za tebe drugačije skrojenu sudbinu. Moram te progutati, no ne brini se, nemam zube. Preživjet ćeš.

̶  Pa to je sjajna vijest, biti zatočen u samici zmajevog trbuha. Već se osjećam poput ptice.  ̶ liječio sam sarkazmom fobiju.

̶  Drago mi je zbog tebe, želim ti ugodan provod, imaš što za istraživati.  ̶  dobroćudno mi se smiješio, ne pokazujući svoju narav ubojice kao zmajevi iz legendi.

U zmajevoj utrobi, riješio sam se klaustrofobije. Srećom pa sam ponio šibice, a upalivši ih vidjeh kartu šume, njezine putokaze, a na svakom stajalištu zagonetku. Uskoro od dima u špilji od trbuha tog gmazovskog otkačenjaka, nisam mogao disati. Ispljunuo me kilometar dalje u podnožje planine vičući kako me ionako ne bi mogao probaviti takvog tvrdoglavog te da pratim sljedeći znak na putu: portal Crventrakice i njezinih stražara, sadista vukodlaka.

̶  Ima li hrabrost u sebi dozu ludosti? Neću znati ako ne provjerim. – drhtećih nogu krenem prema tom portalu. Odjednom val tople energije koji mi očara tijelo, donese misli:

Sreća ima ekscentrične i krivudave staze za mene, no svejedno je uzbudljivo pratiti njezine mrvice. Moj um ne može znati sljedeći korak jer je slijep za budućnost. Srce je to koje svojom melodijom otkucaja stvara jasnoću i povjerenje u postojanje krijesnica na mom putu.

U trećem dijelu ove bajke, SLJEDEĆEG PETKA, saznajte hoće li naš junak Forsanije preživjeti i doseći ono za čime traga. U slučaju potrebe za suzama radosnicama ili žalosnicama, molim vas, pripremite maramice.

Ako vam se priča svidjela, ostavite ispod komentar, podijelite ju s prijateljima preko društvenih mreža (ikonice za dijeljenje su ispod teksta dolje) i lajkajte ju na Facebook stranici Boginja lotosa – blog Maje Jasić Dašić.

Pratite SVAKOG PETKA nove objave na ovome blogu.

Pratite moj kreativni rad također i na mom YOUTUBE KANALU Majin svijet čarolije (stisnite PRETPLATI SE – besplatno je), kao i na INSTAGRAMU gdje dijelim objave pod svojim imenom Maja Jasić Dašić.

Više od Maja Jasić Dašić
LEDENA VATRA – PRVI DIO
Nikad se slavni tvorac kompjutorskih pustolovnih igrica,  Leo Veličanski, nije osjećao više...
Pročitajte više
Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)